BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
METHOD:PUBLISH
CALSCALE:GREGORIAN
PRODID:-//WordPress - MECv7.4.0//EN
X-ORIGINAL-URL:https://kalendar.novisad2022.rs/
X-WR-CALNAME:Kalendar
X-WR-CALDESC:ns2022 - kalendari
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
X-MS-OLK-FORCEINSPECTOROPEN:TRUE
BEGIN:VEVENT
CLASS:PUBLIC
UID:MEC-d53078261f27982d80c780d7a251f6f1@kalendar.novisad2022.rs
DTSTART:20220828T170000Z
DTEND:20220828T210000Z
DTSTAMP:20220419T075400Z
RRULE:FREQ=DAILY;UNTIL=20220721T220000Z
CREATED:20220419
LAST-MODIFIED:20220823
PRIORITY:5
SEQUENCE:2
TRANSP:OPAQUE
SUMMARY:Ciklus: Spasimo planetu / Euro in Film
DESCRIPTION:Otvaranje filmskog festivala „Euro in film 2022” biće održano 28. avgusta u Kulturnom centru Novog Sada od 19 do 23 časa, u toku programskg luka Dunavsko more ( https://kalendar.novisad2022.rs/dunavsko-more/ ).\nOvaj reprezentativni filmski festival ove godine slavi svoj 25 rođendan, a tematika ovogodišneg festivala je „spasimo planetu”, fokusirajući se na ekološka pitanja današnjice.\nProgram:\nLasta\nSrbija, 2008, 17 min\nRežija: Milan Belegišanin\nScenario: Željko Marković\nDirektor fotografije: Ljubomir Glušica\nMontaža: Saša Armbruster\nrodukcija: RTV Vojvodine, Novi Sad\nStarac je pronašao lastu, ispalu iz gnezda, i odlučio da je othrani. Tri puta dnevno hranio je crvima iz prezrelih višanja. Nakon nekoliko meseci, lasta se vezala za starca toliko da mu je stajala na ramenu dok je hodao selom, ili mu je sletala na šubaru, dok je okopavao kukuruz. Stigla je jesen i starac se uplašio da lasta, iz ljubavi prema njemu, neće hteti da odleti na jug. Odlučio je da skupi pare i da je vodi na more… Emotivna priče o iskonskoj potrebi čoveka da voli i da bude voljen, pokreće nezaustavljivu bujicu misli i osećanja. Kroz dirljivu ispovest Boška Dugačkog, nekadašnjeg seoskog svinjara, upoznajemo starca koji je, iako suprug i otac pet sinova, silno zavoleo lastavicu ispalu iz gnezda koju je odnegovao i usvojio. Tako je, od svih miliona lastavica koje preleću svet svakog proleća i jeseni, baš to jedno krhko stvorenje kome je Boško spasao život, zauvek postalo – njegova lasta. Iako nije išao u školu, Bošku iz srca teče duboka mudrost, mudrost života sa ljudima i sa svim bićima na zemlji. Jedna mala i nemušta ptica naučila je Boška, a on uči i nas da svako živo biće voli da živi, i da svako želi da voli celim bićem i da bude voljen.\nKonji Krčedinske ade\nSrbija, 2013, 52 min.\nKamera i režija: Oliver Fojkar\nMontaža: Saša Medovarski\nMuzika: Erik Aron\nPostprodukcija: Video Studio PRIZMA\nTonski snimatelj: Goran Vujičin\nTekst čitaju: Miodrag Petrović i Alan Fraser\nStručni saradnici: dr Biljana Panjković, mr Nikola Stojnić, Ranko Perić, Vida Stojšić\nPiloti motornog zmaja: Stevan Ločki, Vlada Čavić\nProducent filma: Akademsko društvo za proučavanje i zaštitu prirode Novi Sad, a koproducent: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode\nSufinansijeri: Vlada Autonomne Pokrajine Vojvodine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine i Ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu.\nKrčedinska ada je jedno od najvećih rečnih ostrva srpskog Podunavlja i deo Specijalnog rezervata prirode „Koviljsko-petrovaradinski rit“. Ovo je jedan od najočuvanijih i najatraktivnijih ritskih kompleksa u Vojvodini, na kome stotine konja slobodno galopira. Sa svojim konjima među prastarim vrbama, retkim i zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, predstavlja svojevrsnu „Nojevu barku“ savremenog doba… Prava je sreća da je na osnovu studije Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode prostor Krčedinske ade postao deo zaštićenog prirodnog dobra Specijalnog rezervata prirode „Koviljsko petrovaradinskog rita“ 2011. godine i uvršćen na Međunarodnu listu močvarnih vlažnih područja 2012, Ramsarsko područje. Nakon tri godine snimanja, autor dokumentarno-prirodnjačkih filmova Oliver Fojkar iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novom Sadu, završio je film „Konji Krčedinske ade“, o jedinstvenom mestu na celom toku Dunava gde stalno boravi oko 200 konja. Fojkarov film prikazuju život konja tokom sva četiri godišnja doba. Ovo je poslednje mesto u Srbiji gde se zadržao ekstenzivni način stočarstva. Stočari Kovilja, Gardinovaca i Krčedina brinu o životinjama tako što im povremeno donose hranu i so u hladnim zimskim danima i pomažu prilikom ždrebljenja, leče kad se razbole, ali ipak one žive na sasvim prirodan način.\nPoslednja oaza\nSFRJ,1983,91 min.\nScenario i režija: Petar Lalović\nNarator: Zoran Radmilović\nProdukcija: Centar Film\nKada se u proleće jata ptica vraćaju s dalekog juga, preleću urbane prostore koje stvara čovek, da se nepogrešivo, bez kompasa i geografske karte nađu izvan domašaja civlizacije. U oazi između Drave i Dunava ih ima preko tri stotine vrsta. Ima tu i druge divljači. Pune tri godine skrivenom kamerom, jer je ovde čovek nepoželjan, beležena su rađanja, borbe, ljubav i smrt stanovnika oaze. Taj čudni svet divljine, u kome prirodni zakoni neverovatno podsećaju na ljudske norme i ponašanja, pored stalnog uništavanja, obnavlja se i živi.\nUlaz je slobodan.\nViše informacija o festivalu pogledajte na sajtu Kulturnog centra Novog Sada ( https://www.kcns.org.rs/ ).\nFoto: Promo\n
URL:https://kalendar.novisad2022.rs/events/euro-in-film-2022-spasimo-planetu/
ORGANIZER;CN=Kulturni centar Novog Sada:MAILTO:
CATEGORIES:Dunavsko more,Festival,Film
LOCATION:Католичка порта 5, Нови Сад
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.novisad2022.rs/wp-content/uploads/2021/10/dunavsko-more-logo.png
END:VEVENT
END:VCALENDAR
